Vitamin D obezbeđuje normalnu funkciju imunološkog sistema, nerava i mišića, sprečava virusne i bakterijske infekcije i nastanak malignih oboljenja. Ovaj vitamin stvara se u koži, iz provitamina D, dejstvom sunčevog zračenja odgovarajuće talasne dužine. Kada je količina ultravioletnih zraka visoka za petnaestak minuta stvara se otprilike 40.000 IU vitamina D3.
Vitamin D2 se unosi odgovarajućom hranom. Ima ga u masnim ribama (losos, jegulja), džigerici, šampinjonima i žumancetu. Međutim, kolilčina ovog vitamina ne zadovoljava optimalne dnevne potrebe našeg organizma. Zato je značajno sunčanje. Vitamin D se metaboliše u jetri i bubrezima stvarajući aktivni oblik vitamina D koji se zove D hormon, zato što ima hormonsko dejstvo na ćelije organizma: pojačava ili smanjuje njihovo umnožavanje i reguliše nastanak mnogih supstanci koje na mesto nastanka ili putem krvi prenosi do organa i reguliše njihove funkcije. Samo neke od tih funkcija su i apsorpcija kalcijuma iz creva, regulacija stvaranja koštane mase i rada mišića. Ovaj hormon deluje i na ćelije imunog sistema tako što sprečava nastajanje imunoloških poremećaja, stimuliše ćelije koje su zadužene da neutrališu viruse bakterija i jača otpornost našeg organizma.
Bolesti koje se mogu javiti zbog nedostatka vitamina D su:
- reumatoidni artritis,
- osteoporoza sa prelomom kostiju,
- dijabetes kod mladih osoba,
- sklonost ka virusnim i bakterijskim infekcijama,
- multipla skleroza,
- povišen krvni pritisak,
- slabost srčanog mišića,
- arterioskleroza,
- rak debelog creva, pluća i dojke.
Ostavite odgovor