Sportom do lepog i oblikovanog tela

Autor:

Marija Stojanović
0 Shares

Najbolja borba protiv viška kilograma jeste bavljenje sportom! Da bi se neko aktivno bavio sportom mora da poseduje volju, disciplinu i znanje o ishrani. Osnovni ciljevi za svaku vežbu tela su: zagrevanje, savitljivost, ravnoteža, snaga, izdržljivost i motorne sposobnosti. Preporučujemo tradicionalne sportove.

Plivanje

Plivanje je jedan od najboljih načina za održavanje kondicije. Plivanjem se sagoreva ista količina energije kao prilikom trčanja. Povećava snagu i čvrstinu tela. Ako plivate slobodnim stilom, potrošičete 300 kalorija za pola sata, leptir stilom 450, leđnim 240, a prsno plivanje troši oko 200 kalorija.

Tenis

Ovaj sport uključuje rad svih mišića, oblikuje ruke. Idealan je za kondiciju i za skidanje viška kilograma. Pokreti u stranu, brzi odskoci i doskoci su dobar trening za mišiće nogu i zadnjice. Stomačni mišići su takođe aktivni. Povoljno utiče na kardiovaskularni sistem. Za sat vremena igre potrošićete oko 600 kalorija. Treba da znate da ukoliko igrate u parovima broj potrošenih kalorija se smanjuje za oko 50.

Vožnja bicikla

Vožnjom bilickla jačate mišiće listova, butina i stopala i popravljate opštu fizičku kondiciju. Mišići od pojasa na gore ne aktiviraju se previše. Ukoliko brzo okrećete pedale potrošićete oko 250 kalorija (za pola sata). Ako vozite laganim tempom, potrošićete samo 90 kalorija. Za bolje rezultate produžite vreme vožnje na sat / sat i po. Važna je i obuća. Patike treba da budu sa grubljim đonom. Ne zaboravite da stavite i kacigu.

Trčanje

Ova aktivnost najviše koristi nožnim mišićima. Povoljno utiče na rad srca i pluća. Laganim trčanjem potrošićete oko 300 kalorija za pola sata. Dobra zamena za trčanje može da bude brzo hodanje.

Saveti za bolju rekreaciju:

  • Pre treninga treba uzimati hranu sa najmanjim procentom glikoze.
  • Posle treninga obavezno je opuštanje lakim vežbama.
  • Masaža mišića.
  • 5-6 obroka dnevno.

Ishrana sportista

Ishrana sportista treba da bude takva da se smanjenje težine odvija na štetu suvišnih masti, a ne na štetu mišićnih i drugih tkiva. Ali, organizam ne može bez masti. Dnevno treba unositi 30% masti u odnosu na dnevnu količinu hrane.

U važne činioce sportske ishrane spadaju aminokiseline, pantotenska kiselina i vitamin C. Aminokiseline pomažu izgradnju mišićne mase i snabdevaju telo energijom (leucin, izoleucin, valin). Takođe, obezbeđuju sirovine za moždane neurotransmitere koji kontrolišu brzinu reagovanja, motivaciju, muskularne pokrete. Pantotensku kiselinu ili vitamin B5 sintetizuje veći broj mikroorganizama i biljaka. Podstiče stvaranje neurotransmitera u mozgu. Osnovni izvor: meco, riba, pasulj, orasi, zrna žitarica, žumance, džigerica. Vitamin C je značajan jer sprečava nezasićene masti da stvore takozvane slobodne radikale, smanjuje količinu holesterola u krvi i aktivira imuno-sistem. Vitamin C je važan i za sintezu neurotransmitera, kao i za razvoj skeleta i vezivnog tkiva. Osnovni izvor: limun, kivi, jagode, pomorandža, crno bobičasto voće, kupus, mlad krompir, peršun, šipak, salata.


Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.