Sindrom nemirnih nogu (RLS)

sindrom nemirnih nogu rls

Autor:

Redakcija
0 Shares

Sindrom nemirnih nogu (RLS) predstavlja neurološki poremećaj čiji simptomi umanjuju kvalitet života. Može biti primaran ili sekundaran. Poremećaj se češće javlja kod žena, starijih i gojaznih osoba, pušača, dijabetičara, osoba koje boluju od koštano-mišićnih bolesti, fizički neaktivnih osoba i kod onih koji konzumiraju alkohol. Ako ova neurološka bolest nastane pre tridesete godine života, verovatno je odgovoran nasledni faktor.

Simptomi sindroma nemirnih nogu

Glavni simptom ove bolesti jeste potreba za pomeranjem nogu praćena osećajem bockanja, pečenja, bola, hladnoće, težine, svraba i pritiska. Stanje se pogoršava uveče ili tokom noći, za vreme mirovanja, zbog čega se javlja i poremećaj spavanja. Tegobe mogu nastati zbog stresa, umora, boravka u toploj prostoriji ili dugog izlaganja hladnoći. Znake sindroma neminih nogu pogoršava konzumiranje narkotika, alkohola i kofeina, kao i uzimanje antidepresiva. Veliki problem pacijenata predstavlja često buđenje tokom noći i otežano uspavljivanje, što je posledica nesvesnog pomeranja nogu. Kod četvrtine obolelih od sindroma nemirnih nogu javlja se depresija.

Uzroci sindroma nemirnih nogu

Smatra se da je uzrok nastanka sindroma nemirnih nogu manjak hormona dopamina koji se luči u mozgu. Ova bolest može biti nasladna (od 40% do 92% pacijenata ima rođake sa sličnim tegobama) i može se javiti u trudnoći. Sindrom nemirnih nogu se može javiti uz druge bolesti: reumatoidni artritis, anemiju, dijabetes, bubrežnu insufincijenciju, bolesti kičmenog stuba, proširene vene, anksioznost . Takođe, tegobe ponekad ukazuju na nedostatak vitamina B9, B12 i magnezijuma.

Lečenje

Lekar postavlja dijagnozu na osnovu kliničke slike i procene sublektivnih simptoma pacijenta. Terapija je usmerena na ublažavanje tegoba. Lekar će utvrditi da li se radi o nedostatku gvožđa, vitamina ili magnezijuma, ili će, ako je potrebno, savetovati lečenje bolesti leđne kičme, perifernih nerava i mišića.

Tegobe se mogu ublažiti zdravim životnim navikama. Savetuje se:

  • Redovna fizička aktivnost.
  • Provetravanje spavaće sobe.
  • Odlazak na spavanje u približno isto vreme.
  • Masaža ruku i nogu i korišćenje toplih i hladnih obloga da bi se popravila cirkulacija.
  • Izbegavanje kasnih obroka.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.